Neposredno izabrani gradonačelnik i problem kohabitacije
Novi sustav neposredno izabranih gradonačelnika, implementiran u Hrvatskoj 2009. godine, suočio se s najozbiljnijim teškoćama u jedinicama lokalne samouprave s podijeljenom vlašću, gdje gradonačelnik i većina u vijeću predstavljaju različite političke opcije. Zbog konfliktnog odnosa između gradonače...
Salvato in:
| Pubblicato in: | URI:https://journals.openedition.org/revus, |
|---|---|
| Autori principali: | , |
| Natura: | Article ou chapitre numérique |
| Lingua: | Croate |
| Pubblicazione: |
Revus
2014
|
| Soggetti: | |
| Accesso online: | Accès Université d'Orléans et IFPM Accès Université d'Orléans et IFPM |
| Riassunto: | Novi sustav neposredno izabranih gradonačelnika, implementiran u Hrvatskoj 2009. godine, suočio se s najozbiljnijim teškoćama u jedinicama lokalne samouprave s podijeljenom vlašću, gdje gradonačelnik i većina u vijeću predstavljaju različite političke opcije. Zbog konfliktnog odnosa između gradonačelnika i Skupštine Grada Zagreba nova hrvatska Vlada predložila je promjene u zakonima koji reguliraju izbor i odnos predstavničkog i izvršnog tijela u sustavu lokalne samouprave godinu dana prije lokalnih izbora 2013. godine. Gradonačelnicima je dana izričita ovlast imenovanja i opoziva predstavnika jedinice lokalne samouprave u lokalnim ustanovama i trgovačkim društvima. Drugi najvažniji aspekt 'mini reforme' hrvatskog sustava lokalne samouprave odnosi se na uvođenje mogućnosti istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja izvršnog tijela, s novim prijevremenim izborima za oba tijela u slučaju neusvajanja proračuna jedinice lokalne samouprave. |
|---|